Ljudski mozak i tijelo iznimni su mehanizmi - možemo reći da zajedno čine najnapredniji prirodni kompjuter koji u stotinkama sekundi prima informacije, analizira, donosi odluku i primjenjuje akcije za održavanje, zaštitu, opstanak i napredak (sebe). Većina toga događa se nesvjesno te nas štiti od potencijalnih opasnosti. Te akcije možemo nazvati obrambenim mehanizmima. Osim nesvjesnih, tijekom života naučimo i koristimo neke i svjesno, posebno kada nas pojedini vanjski faktori i okolnosti tjeraju da se nosimo sa stresnim ili neizvjesnim situacijama i vremenima. I kad su vremena neizvjesna i kad su izvjesna, ljudski um teži kontroli. Kontrolirati ne možemo uvijek vanjske faktore, ali imamo mogućnost kontrolirati unutarnje uvjete – nas same, naše reakcije, naša stanja. Kad nam unutra zagusti, u pomoć stiže samoregulacija.
Samoregulirati se možemo na nebrojeno mnogo načina - ovisi što nam odgovara i/ili što smo naučili. Disanje je, na primjer, jedna od najraširenijih, najjednostavnijih - ali i najučinkovitijih tehnika. Zašto? Zato što je disanje jedina vegetativna funkcija kojom voljno možemo utjecati na ostale vegetativne funkcije. Disanjem možemo utjecati na ritam rada srca (za umirivanje visokih otkucaja kada smo u stresu) ili možemo dovesti više kisika u mozak (za bolji fokus) i sl. Kada je organizam preplavljen emocijom/emocijama, senzacijama i unutarnjim procesima, želi se izregulirati, tj. vratiti u optimalno stanje i/ili stanje ugode čim prije. Nekad o tome ne moramo razmišljati, jer tijelo to učini nesvjesno, a nekad moramo osvijestiti potrebe i koje su nam mogućnosti regulacije. Mnogo takvih situacija uključuje interakciju s drugima. Samoregulacija je iznimno važna u kontekstu međuljudskih odnosa i općenito socijalnih situacija. Kada koegzistiramo s drugima, u nekom trenutku i nekim stvarima moramo se prilagoditi drugome - za ugodan i/ili uspješan suživot. Bitno je pronaći kompromis za ugodan suživot. Kompromisi nam nekad mogu izazvati reakcije ili stanja koja će zahtijevati da se izreguliramo, kako bismo sačuvali dobre odnose i/ili klimu. U tim trenucima samoregulacija - naučena, svjesna ili nesvjesna, zlata vrijedi. Može doprinijeti deeskalaciji u konfliktnim situacijama, a doprinosi i jačanju samoga sebe - kada preuzmemo kontrolu nad sobom, jači smo od tih preplavljujućih emocija i stanja koja su nas (nakratko) zauzela. Dakle, višestruke su koristi od samoregulacije - i za nas same i za naše odnose, našu produktivnost i globalno naše blagostanje. Ipak, u svemu u životu potrebno je naći ravnotežu te se isto odnosi i na samoregulaciju. Balansirati kad ćemo preuzeti kontrolu u svrhu zaštite ili jednostavno se prepustiti i vidjeti dokle će nas određena emocija i/ili energija dovesti, zadatak je koji nikad ne prestaje. Ovo su samo neke od komponenata iz vrlo šarolike priče o samoregulaciji. Za što je sve još samoregulacija zaslužna, za što nam još sve treba, kako je osvještavamo, prakticiramo, kako učimo nove tehnike samoregulacije kroz život, zašto te koje to sve mogu biti tehnike, možete pronaći na jednoj od nadolazećih online radionica. Pratite nas!
Piše: Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u transakcijskoj analizi #zdravlje #mentalnozdravlje #balansiranje #ravnoteza #samoregulacija #kontrola
Autorica teksta je edukantica u psihoterapiji te certificirana REBT trenerica. Sadržaj članka je edukativne prirode te NIJE zamjena za individualne konzultacije sa stručnjakom mentalnog zdravlja. Sadržaj članka koristi se na vlastitu odgovornost.
Ako želite zakazati individualno savjetovanje, kontaktirajte nas.
Comments